|
|
Blog je namijenjen za polaganje ispita na predmetu Konvergencija medija.
mail za mene!!!
Dnevnik.hr
Video news portal Nove TV
Blog.hr
Blog servis
Zagreb |
Žar ptica 09. siječnja u 11 sati otvorila je vrata djeci s predstavom Reumatični kišobran u sklopu akcije “Nema zime u Žar ptici”. Ovaj veseli mjuzikl režirao je Lawrence Kiiru po tekstu Željke Horvat-Vukelje, a u njemu glume Gordana Vrdoljak, Žana Bumber, Ana Marija Bokor, Drago Utješanović i Šime Bubica.
Reumatični kišobran i dva Oblaka
Radnja predstave odvija se oko starog i umornog Kišobrana koji uz pomoć žutog, bijelog i plavog Cvijeta postaje Suncobran. Kišobranu se kroz pjesmu i ples susreće sa Psom, Mačkom, Pticama, Oblacima i Suncem. Glumci kroz priču uključuju i djecu kojoj postavljaju pitanja, a ona živo odgovaraju. Reumatični kišobran je zanimljiva predstava kroz koju se promovira ljepota različitosti ili kako je Kišobran rekao:” Ja ne želim biti “ili ili” ja želim bit “i i”.”
Kazalište su do zadnjeg mjesta ispunila djeca
Akcija Nema zime u Žar ptici namjenjena je osnovnoškolcima i predškolcima koji provode praznike u gradu. Predstave Čudesni svijet brojeva i Bajkovnica koje su se održale jučer i Reumatični kišobran bile su potpuno besplatne.
Osnovano kao privatno kazalište, registrirano je 1981. godine kao trajna radna zajednica "Teatar Žar ptica". 1996. godine Grad Zagreb dodjeljuje Teatru prostor kao priznanje za dotadašnji rad, pa tako "Žar ptica" prošavši brojne etape umjetničkog i organizacijskog rasta 1997. god. postaje Gradsko kazalište "Žar ptica" na adresi Bijenička cesta 97. Svečanim otvorenjem 5.travnja 1997. god. gradonačelnica Marina Matulović Dropulić gradskoj kazališnoj sceni dodala je još jedan prostor.
U lipnju 2000. godine za ravnateljicu kazališta imenovana je dramska umjetnica Marija Sekelez.
Temeljeći svoj repertoar na djelima domaćih i stranih klasika književnosti za djecu i mladež, kazalište nastoji svojim predstavama obuhvatiti dobne skupine od vrtića do završetka osnovne škole.
Godišnja produkcija kazališta su prosječno četiri premijere s odigranih 250 predstava u sezoni.
Početkom svake sezone od 2000. godine kazalište u akciji "Osmijehom do zdravlja" daje karitativne predstave u domovima za djecu i bolnicama na dječjim odjelima.
U travnju 2001. godine GK "Žar ptica" pokrenulo je svoj festival: "Naj, naj, naj festival" kojim je okupilo značajan broj kazališta iz Hrvatske.
Kazalište Žar ptica
Više na www.zar-ptica.hr.
I ove godine Zajednica Cenacolo ispred zagrebačke katedrale 26. prosinca prezentirala je žive jaslice. Isus, Marija, Josip, Sveta Tri kralja, pastiri i prave životinje razveseljavaju klince i klinceze od Svetog Stjepana pa sve do Sveta Tri kralja.
Sveta Tri kralja poklanila su se malom Isusu
„Ovo je zaista prekrasan doživljaj. Mi svake godine dolazimo pogledati žive jaslice, a sin i kćer se najviše vesele magarcu, kozama i kokicama. Za djecu je ovakav način najbolji za približavanje kršćanske tradicije: kroz ples, pjesmu i priču.“ – izjavila je mama Gabrijela.
Djeca su se poželjela i slikati sa sudionicima predstave
Lutka koja predstavlja Isusa
Tijekom dana mogu se razgledati životinje, a na štandu se građani mogu upoznati s djelatnošću Zajednice. Mladi iz zajednice održavaju predstave svaki dan po tri predstave, s tim da prva počinje u 16 i 30.
“Iz sna Duha Svetoga preko nadahnuća posvećene žene sestre Elvire rodila se u srpnju 1983. Zajednica Cenacolo kao odgovor Božje ljubavi na očajan krik mnogih mladih, umornih, razočaranih, ovisnika i neovisnika, u potrazi za radosti i pravim smislom života. Sa sestrom Elvirom surađuju dobrovoljci, posvećenici i obitelji, koji neprekidno i besplatno djeluju u službi Zajednice, toga Božjeg djela.
“Glavna Kuća” Zajednice nalazi se na brežuljku Saluzza, gradića u pokrajini Cuneo. Od osnutka do danas otvoreno je mnogo bratovština i trenutačno ih je 56, u Italiji i diljem svijeta. Onima koji kucaju na vrata Zajednice predlaže se jednostavan, obiteljski način života u kojem se ponovno otkriva rad kao dar, iskreno prijateljstvo i vjera u Riječ Božju, koja se utjelovila u Isusu Kristu mrtvom i uskrslom za nas.”- pojasnio je jedan od članova Zajednice.
U Hrvatskoj Zajednica Cenacolo nalazi se u Vrbovcu, Letovaniću, Šarengradu, Varaždinu, Novigradu i Biogradu.
U jaslicama su bile i ovca i koza
Više na www.hkr.hr i na www.comunitacenacolo.it.
Čokoladni, kremasti, od biskvita, bez brašna, mali, veliki svi su oni fini, ali Božić ne može proći bez linzera. Ovi prhki keksići omiljena su slastica i velikima i malima.
Gotovi kolačići
Po originalnom receptu koristi se 60 dkg brašna, 30 dkg maslaca, četri žutanjka, 12 dkg šećera i malo marmelade od marelica.
Prije nego što se počnu mješati sastojci potrebno je omekšati maslac tako da se nareže na listiće i ostavi nekoliko minuta na sobnoj temperaturi. Zatim se svi sastojci osim marelade zamješaju. Tijesto treba dugo miješati dok se lijepo ne poveže. Ukoliko je i dalje presuho može se staviti žlica do dvije kiselog vrhnja. Lijepo oblikovano tijesto se prepolovi, zavije u prozirnu foliju i ostavi u hladnjaku na barem sat vremena. Ovaj postupak se radi kako bi tijesto bilo mekše i prhkije.
Zamješano tijesto sprema se u hladnjak
Nakon sat vremena izvadite jednu polovicu tijesta i pažljivo je razvaljajte. Zbog velike količine maslaca tijesto će ubrzo postati jako mekano pa ga treba što brže s modlicama modelirati. Pustite mašti na volju i osim klasičnih okruglih oblika izaberite i oblik zvjezdice, srca ili cvijeta. U dućanima ima za kupiti vrlo zgodne oblike sobova ili borića koji će zasigurno obradovati najmlađe. Pravi Linzeri imaju u sredinu rupu kako bi se vidjela marmelada, no i bez rupe možete omogućiti da se marmelada vidi ako koristite manji i veći modlić tako da je manji na vrhu. Oblikovane kolačiće poslažite na masni papir i stavite peći na 180 stupnjeva na otprilike desetak minuta.
Kolačići se peku deset do petnaest minuta
Nakon što se svo tijesto ispeklo, a imat ćete sigurno tri runde kolačića za pečenje, pustite ih da se dobro ohlade.
Hladne keksiće namažite s marmeladom i priljubite ih jedan na drugi. Za sam kraj pospite ih šećerom u prahu.
Linzeri su kolačići koji su dobili ime po Linzer torti zbog vrlo sličnih sastojaka od kojih su napravljeni. Ovaj austrijski specijalitet nazivaju i Linzerovim očima zbog rupe ima koju gornji kolačić.
Više na www.coolinarika.com/recept/kelenci-ilitiga-linzeri ili na www.kuharica.hr/.../bozicni_linzeri.html.
Stanislav Bender i Krešimir Macan ovoga petka bili su gosti predavači na Školi novih medija. Društvene mreže i njihova uloga u svijetu medija, pozicija novinara u profesiji i korištenje novih kanala u svrhu razvijanja poslovanja bile su ključne teme kojih su se dotakli ovi hrvatski stručnjaci.
Stanislav Bender objašnjava polaznicima karakteristike društvenih mreža
“Ja mislim da novinarstvo danas više nije profesija, dok su vlasnici imali monopol je bilo.”- izjavio je Bender. Objasnio je kako danas svaki građanin može postati novinar putem bloga ili profila na društvenim mrežama poput facebook-a i twitter-a. Kao primjer naveo je fotografiju aviona koji pluta na rijeci Hudson. Ovo je bila prva fotografija s mjesta nesreće, obišla je svijet, a uslikao ju je sudionik nesreće. “ Internet se promijenio iz read only modela u read-write model u kojem korisnici nisu samo anonimna publika.” Bender je rekao kako je najveći problem u novom sustavu vrijednosti filtrirati informacije. “Najbitnija je kreativnost, a ona se manifestira kao nešto što je autentično, a ne samo novo.”
Krešimir Macan
Krešimir Macan otvoreno je zagovarao nove alate komuniciranja kao izvrsno mjesto gdje se na brz i efikasan način može doći do zanimljivih i korisnih informacija. “Za sada još nije razvijen pravi business model društvenih mreža, a kada ga netko razvije obogatit će se vrlo brzo. U Hrvatskoj nije dobro razvijen ni CRM (customer relationship management) it u mnogi tvrtke gube svoje korisnike.” S obzirom da je Macan stručnjak za političku komunikaciju komenirao je i ulogu interneta u predsjedničkoj kampanji: “Kod nas internetska kampanja nema puno smisla, premali je broj ljudi kojima je internet najutjecajniji izvor. Obamina kampanja je odlično funkcionirala u Americi, ali se ne može samo precrtati na svaku državu nego ju je potrebno prilagoditi prema prilikama i okruženju u državi.” Na pitanje koga vidi u prvom krugu izbora odgovorio je kako Josipović sigurno ide, a za drugo mjesto tjesnu borbu vodit će Vidošević i Bandić. No, ako Bandić uđe u drugi krug pobjeđuje.
Stanislav Bender rođen je 1972. u Dubrovniku. Po struci je profesor filozofije i komparativne književnosti i polaznik poslijediplomskog studija Kulturalni studiji na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Novinarstvom se profesionalno bavi već desetak godina, od čega posljednjih šest na poslovima uredništva i menadžmenta internetskog portala.
Krešimir Macan rođen je 1970. Ugledni je hrvatski PR stručnjak specijaliziran za krizno komuniciranje, strateško komuniciranje u politici i nove medije, a danas uspješno vodi vlastitu savjetničku tvrtku Manjguru.
Krešimir Macan govori o Facebook-u i Twitteru
Više na www.edemokracija.hr.
Vatromet za otvorenje dugoočekivanog muzeja
Jučer je u Novom Zagrebu otvoren Muzej suvremene
umjetnosti u kojem se nanalazi 12,000 djela suvremene umjetnosti, hrvatskih i inozemnih umjetnika od 1950. do danas.
Iako je na pozivnicama pisalo da otvorenje počinje u 20 sati, samo su VIP ulazi bili otvorteni za osobe koje su na popisu, ostali građani s ulaznicama u rukama čekali su čak sat i pol na kiši i hladnoći.
Zastrašujuće "živa" instalacija
Svečani dio započela je predsjednica Vlade Jadranka Kosor koja je otvorila muzej rječima kako je otvorenje događaj desetljeća. Božo Biskupić,ministar kulture, zahvalio je arhitektu Igoru Franiću, arhitektu zgrade, ravnateljici Muzeja Snježani Pintarić i izvođačima radova, građevinskoj tvrtki Tehnika. “Ovo je najveća investicija u kulturi koju su zajednički financirali hrvatska Vlada i Grad Zagreb.
Tobogan Carstena Hoellera
Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić rekao je u svečanom dijelu kako smo svjedoci otvorenja kapitalnog objekta hrvatske kulture, za kojom su čeznuli brojni umjetnici, likovni kritičari i hrvatska javnost. Osvrnuo se i na dobru suradnju s ministrom kulture Biškupićem i hrvatskom Vladom u izgradnji Muzeja, rekavši da će Muzej postati veliki izazov za hrvatske i inozemne umjetnike, te za promicanje naše umjetnosti u zemlji i svijetu.
Tri čovjeka bez kože u prirodnoj veličini zainteresirali su mnoge
Program svečanog otvorenja režirao je Krešimir Dolenčić, a među brojnim zbivanjima posebno se izdvaja otvorenje instalacije Tobogan umjetnika svjetskog glasa Carstena Hoellera. Poštujući tradiciju racionalne, funkcionalističke arhitekture Igor Franić projektirao je zgradu koja se proteže pravac sjever - jug, nastavljajući tako smjer Zelene potkove, te koja zauzima ukupnu površinu od 14.500 četvornih metara, od čega je za izložbene prostore predviđeno 4.800 četvornih metara. Sjeverna strana zgrade Muzeja, okrenuta prema šumi jezera Bundek, predviđena je za izložbe na otvorenom. Raščlanjeni geometrijski volumen zgrade s pet etaža, promjenjivog presjeka, koji svojom formom podsjeća na meandar, trebao bi u budućnosti postati prepoznatljiv amblem Zagreba.
Instalacija koja dovodi u pitanje utjecaj medija na ljude
Uz priznate domaće autore poput Vjenceslava Richtera, Miroslava Šuteja, Ivana Picelja, Ede Murtića, Dušana Džamonje, Tomislava Gotovca, Gorana Trbuljaka, Sanje Iveković, Kristine Leko, Željka Kipkea i mlađih, svoje su mjesto dobili i strani autori poput Josepha Beuysa, Christiana Boltanskog, Anette Messager, Nam June Paika, Victora Vasarelyja, Piera Dorazija, Otta Pienea, Jesusa Raphaela Sotoa i Almira Mavigniera
Više na www.msu.hr.
Maccabi Elektra 3. prosinca 2009. s teškom mukom pobijedio je Union Olimpiju na domaćem terenu u Ljubljani. Pobjedu je presudila zadnja četvrtina u kojoj se ostvario ovako uvjerljiv rezultat 82-65.
Maccabi Elektra i Union Olimipija u prvoj četvrtini
Ova pobjeda je izraelskoj ekipi osigurala ostanak na vrhu skupine C. Alan Anderson s 15 koševa bio je vodeći strijelac, a pratili su ga David Bluthenthal s 14 i Chuck Eidson s 13 koševa. Na strani Olimpije Vladimir Golubović zasjao je s 14 koševa i 13 skokova i Sašo Ožbolt s također 14 koševa.
Druga četvrtina
U prvoj četvrtini timovi su bili podjednako snažni, nakon deset minuta igre rezultat je bio 20-20. U drugoj četvrtini Maccabi je preuzeo kontrolu, David Bluthenthal poveo je svoje suigrače u seriju 0-15 nakon čega se Olimija uspjela samo približiti. Poluvrijeme je završilo s 36-44 za Maccabi. Tim izbačenog Juraja Zdovca vratio se u drugo poluvrijeme s boljom igrom što je rezultiralo vodstvom od 50-49. Na Olimpijno tanko vodstvo Maccabi odgovara jakom timskom igrom predvođen Cuckom Eidsonom i u zadnjih deset minuta preuzima potpunu dominaciju utakmica koja završava s 82-65.
Publika je vatreno navijala
Utakmica je prekidana nekoliko puta zbog reakcije navijača na izbacivanje domaćeg trenera Juraja Zdovca u drugoj čevrtini. Trener je izbačen zbog protesta na sudačku odluku kada je na Andersonu sviran faul nakon postignutog koša. No nakon tog poteza sudačke odluke po nekim igračima Maccabija bile su priklonjenije Union Olimpiji.
Chuck Eidson, playmaker Maccabija, nakon utakmice izjavio je da su znali kako će suđenje biti u korist domaće ekipe i da su se na to spremali i prije utakmice.
S obzirom na velike razlike u financijskom budžetu i kvaliteti igrača Union Olimpija pokazala se ovaj put dostojnim protivnikom velikom Maccabiju, favoritu za prvaka Europe.
Chuck Eidson, drugi slijeva, s navijačima
Više na www.euroleague.net.
U Slavonskoj kući i ove subote bilo je jako živo. Osim što su gosti bili oduševljeni hranom uživali su i u veselom ritmu tamburaških pjesama.
Tamburaši u Slavonskoj kući
Naime, poznati zagrebački Kvaternikov trg ovog studenog postao je mjesto okupljanja i zabave. Od Martinja pa sve do kraja prosinca na Kvatriću će se održavati razna događanja. U posebnom programu predstavljaju se zanati i običaji Slavonije koju će predstavljati Osječko-baranjska županija.
Program počinje svaki dan u 12 sati, a namijenjen je velikima i malima. Glavni prezentator je Etno centar Osijek, a u sklopu programa sviraju tamburaški sastavi, peće se riječna riba, pije domaća rakija i jede domaći pekmez.
Posvuda se širio miris pečenih šarana
Tokom dana održavaju se predstave za djecu iz vrtića i osnovnih škola, a posebno veselo bit će na Svetog Nikolu kada će se djeca moći i upoznati s popularnim Svecem. Na trgu je postavljeno pet kućica u kojima Etno Centar Osijek organizira predstavljanje obrtnika i starih zanata. Udruga Šokački divani na trgu prezentiraju stare slavonske zanate, Etno kujna štitarske snaše prezentiraju štitarska narodna jela i običaje, a udruga Olimpijada starih športova brođanci prezentiraju pastirske igre. Na trgu je postavljen i starinski vrtuljak napravljen od košara u kakvima su se vrtili naši djedovi i bake.
Vrtuljak za djecu
Tijekom vikenda koji slijede organizatori pripremaju program u kojem će građani uživati u olimpijadi starih športova, natjecanjima u povlačenju užeta, natjecanjima u kuhanju fiš parikaša i pucanju kanđijom.
Kvaternikov trg je jedan od najprometnijih trgova u Zagrebu, sjecište je triju gradskih četvrti – Maksimira, Donjeg grada i Gornjeg grada. Osim toga Kvatrić je i mjesto prolaska brojnih stanovnika Zagreba koji na Kvatrić dolaze autobusima ili iz jugoistočnog dijela Grada. Nakon što se Kvaternikov trg preuredio postao je idealno mjesto za manifestacije ovakvog tipa. Očigledno je da u Zagrebu ima interesa za upoznavaljem različitih kultura, a ovaj stari trg napokon vraća i staru slavu.
Više na www.zagrebinfo.net/.../zimske_radosti_na_kvatricu .
Momčilo Bajagić Bajaga i Instruktori jučer su pred prepunom dvoranom Dražen Petrović održali spektakularni koncert u Zagrebu kao prvom gradu u sklopu turneje po zemljama bivše Jugoslavije.
Momčilo Bajagić Bajaga
S obzirom da su Bajaga i instruktori svoju karijeru započeli u Zagrebu, u poznatom klubu Kulušić, upravo je glavni grad Hrvatske dobio tu čast da bude prvi domaćin ovog legendarnog pjevača. Koncert je trajao skoro tri sata, a oduševljene publika pjevala je iz svega glasa. Bajagu nije došla gledati samo starija publika već i mnoštvo mladih koji su se pokazali kao jednako dobri poznavatelji starih i novih pjesama.
Raspjevana publika
Koncert je započeo s vrlo malim zakašnjenjem u 20 i 30 s pjesmom Od kad tebe volim. Već s prvim taktovima publika je bila na koljenima. Bajaga je kao goste doveo zagrebačkog gitaristu Davora Rodika, poznatu srpsku pjevačicu Aleksandru Kovač koja je izvela svoju interpretaciju pjesme Poljubi me i Dejana Cukića, bivšeg člana Instruktora koji se u nekoliko navrata zahvalio Bajagi što mu je omogućio sudjelovanje na koncertu. Energija koju je proizvelo oduševljenjo pjevanje i plesanje oko 5000 ljudi mogla se gotovo opipati. Najveće oduševljenje publika je pokazivala na živahne pjesme ovog rock pjevača, no vrhunac koncerta bio je kada je Bajaga zapjevao Plavog safira. Nakon što se oprostio s obožavateljima zbog skandiranja vratio se još dva puta na binu. Radi velikog interesa publike zakazan je još jedan koncert za subotu 21.11.2009., također u dvorani Dražena Petrovića.
Bajaga i Instruktori
Momčilo Bajagić rođen je 19.02.1960. u Bjelovaru u posjetu baki, no sljedećih 20 godina živio je u Zemunu. Prva grupa u kojoj je svirao zvala se TNT, no tek osnivanjem grupe SOS 1978., koja je kasnije nazvana Riblja Čorba i u koju je Bajaga naknadno pozvan stječe slavu. Bajaga je bio vrlo plodan tekstopisac, odličan gitarist i pjevač što ga je dovelo do rivalstva s vođom Riblje čorbe Borom Đorđevićem. Prvi koncert Momčila Bajagića i Instruktora pozitivne geografije održan je 12.04.1984. u Zagrebu i od tada je ime Bajaga sinonim za cijelu grupu.
O Bajagi i Instruktorima više informacija možete naći na službenim stranicama http://www.bajaga.com/new/index.html.
Mlade masline
Kraj desetog i početak jedanaestog mjeseca vrijeme je za berbu jednog skromnog i velikodušnog dara s neba. Maslina, iznimno otporna biljka, simbol je postojanosti i dugotrajnosti, a maslinari je od milja nazivaju zlatom. Iako je ova biljka karakteristična za mediteransko područje smještena neposredno uz more dokazalo se da njenoj izdržljivosti nema kraja. Bura, snijeg, nagle promjene temperature nisu uspjele uništiti ovu plemenitu biljku što pokazuje sve veći broj maslinika i u Dalmatinskoj zagori.
Berba maslina obitelji Karaga
Za što bolju zaštitu od niskih temperatura potrebno je prije svega odabrati najprikladniju vrstu, a jednako je važno pravilno provoditi sve agrotehničke mjere u nasadu, kako bi stabla bila u što boljoj kondiciji te kako bi u zimski period ušla u fazi mirovanja. Upravo zbog jake bure koja uzrokuje nagli pad temperature i smrzavanje biljaka neki maslinari misle da se na taj način uništavaju nametnici pa zbog toga “maslina s brda” ima iznadprosjećni broj plodova.
Ante Karaga u masliniku
Ante Karaga maslinar iz okolice Oklaja vlasnik je plantaže od 700 stabala maslina posađenih na dva hektara zemlje. „ Kada sam prije šest godina sa svojom obitelji sadio ove predivne masline nisam vjerovao da će ovako dobro rađati. Već lani sam imao manju berbu, a ove godine dobili smo tri kilograma po drvetu. Zbog teških prirodnih uvjeta savjetovao sam se sa stručnjacima koji su mi rekli da je najbolje izabrati žilavije sorte pa mi tako imamo leccino, istarsku bjelicu, frantoio pendolino i oblice iz kojih dobivamo najfinije ekstradjevičansko ulje.“ Plodove je važno što prije dopremiti na prešanje, jer stajanjem gube na kvaliteti. Nakon berbe stabla se obrezuju, skidaju se stare i suhe grane kako bi na godinu bolje rodile.
Ante Karaga nije jedini maslinar u svome kraju, svake godine posadi se sve više sadnica maslina. Dalmatinska zagora koja je zbog svoje nepristupačnosti nekad bila pogodna samo za sadnju grožđa danas je dobila puno veće mogućnosti.
Uzgajanje maslina bilo je poznato već od 4. tisućljeća prije Krista. Stoljećima su se masline prerađivale manualno, bez pomoći strojeva i preša dok se danas maslinari služe hladnim prešanjem, kojim se i danas dobiva najkvalitetnije extra virgine, odnosno ekstradjevičansko ulje. Sama berba postala je poznata kao antistres terapija koja se počela iskorištavati i u komercijalne svrhe.
Više o maslinama i maslinarstvu na http://masline.sitesled.com/ ili na http://www.7maslina.net/.
Povodom 47. godišnjice fakulteta u petak 6.11.2009. održan je Dan fakulteta s brojnim počasnim gostima. Dan fakulteta bio je uvod za ovogodišnje Hrvatske politološke razgovore koji su se održali u petak i subotu 6. i 7. 11.2009. godine i na kojima je gostovao još uvijek aktualni predsjednik Stjepan Mesić.
Stipe Mesić i dekan FPZG-a Vlatko Cvrtila
Obećanja revolucije 1989: demokracija, nacionalni identitet i Europa teme su o kojima se ove godine raspravljalo. Predsjednik Mesić se u svom izlaganju usredotočio na dvadeset godina demokracije u Hrvatskoj. U svom predavanju ispričao je studentima i nazočnim gostima kako je započeo karijeru, doživljaje iz zatvora i suudjelovanje u nastanku hrvatske države. U svom stilu šalio se na svoj i tuđi račun što je osobito razveselilo mlađe generacije.
Hrvatski politološki razgovori ove godine su posvećeni dvadesetoj obljetnici pada Berlinskog zida i razvoju demokracije u srednjoj i istočnoj Europi. Prvoga dana na samom otvorenju koje je započelo u 11 sati profesor Nenad Zakošek održao je uvodno predavanje i započeo diskusiju u kakvom stanju su Europa i Hrvatska danas i kroz koje faze su narodi Europe prolazili zadnjih dvadeset godina.
U dva dana vrhunskih politoloških izlaganja nastupilo je čak 23 predavača iz redova stručnjaka, a to su Davor Rodin, Zvonko Posavec, Daniela Širinić, Damir Grubiša, Nataša Beširević, Ivan Gregurević, Stjepan Mesić, Ana Pažanin, Miljenko Antić, Davor Boban, Damir Velički, Šaćir Filandra, Dražen Lalić, Davorka Budimir, Mario Šošić, Tatjana Tomašić, Dario Nikić Čakar, Tihomir Žiljak, Zoran Radman, Vladislav Hinšt, Božo Skoko, Antonija Čuvalo i Nenad Zakošek.
Mnogi studenti došli su vidjeti predsjednika Stipu Mesića
Fakultet političkih znanosti osnovan je 1962. godine kao visoko učilište u okviru Sveučilišta u Zagrebu. To je najstarija znanstvena institucija s područja političke znanosti u ovom dijelu Europe i jedini studij političkih znanosti u državi. Na Danu fakulteta predstavljen i slogan Razigraj svoj um i podjeljene su nagrade najboljim studentima preddiplomskog i diplomskog studija novinarstva i politologije.
Najbolji studenti akademske godine 2008/2009
Više na http://www.fakultet.fpzg.hr/
